Temelj svakog pravnog sistema je povjerenje građana da će sud odlučivati na osnovu: činjenica + dokaza + zakona.
Kada se to povjerenje izgubi, pravosuđe prestaje biti garant pravde i postaje faktor nestabilnosti društva.
Evropski sud za ljudska prava je još u presudi Delcourt protiv Belgije, br. 2689/65, presuda od 17. januara 1970. godine, naglasio da pravda ne smije biti samo izvršena, nego mora biti i vidljivo izvršena, jer povjerenje koje sudovi moraju ulijevati javnosti predstavlja jedan od temelja pravne države.
U istoj liniji, Evropski sud je u presudi The Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva (br. 1), br. 6538/74, presuda od 26. aprila 1979. godine, potvrdio da je vladavina prava jedan od osnovnih principa demokratskog društva i sam temelj Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Posebno je značajna presuda Piersack protiv Belgije, br. 8692/79, presuda od 1. oktobra 1982. godine, u kojoj je Evropski sud jasno utvrdio da sud ne mora biti samo nepristrasan, nego mora i izgledati nepristrasan, jer je povjerenje koje sudovi moraju ulijevati javnosti u demokratskom društvu od presudnog značaja.
Kasnije je u presudi Oleksandr Volkov protiv Ukrajine, br. 21722/11, presuda od 9. januara 2013. godine, Evropski sud dodatno naglasio da povjerenje javnosti u sudove predstavlja ključni element vladavine prava, te da pravosudni sistem mora imati stvarne i djelotvorne mehanizme odgovornosti, posebno u postupcima koji se odnose na sudije.
Ove presude zajedno potvrđuju jedno temeljno pravilo: bez povjerenja javnosti u sudove nema vladavine prava, a bez vladavine prava nema stabilne države.
U Bosni i Hercegovini danas postoji ozbiljan i široko rasprostranjen stav nepovjerenja u sudske odluke. To nepovjerenje nije rezultat političkih kampanja niti pojedinačnih sporova, nego dugotrajnog stava građana da pravosuđe generalno ne funkcioniše u skladu sa osnovnim principima pravde i zakonitosti.
Povjerenje u pravosuđe nije politička kategorija.
To je osnov stabilnosti države.
A kada povjerenje nestane, tada se otvara najvažnije pitanje svakog pravnog sistema:
postoji li stvarna odgovornost onih koji odlučuju o pravima, imovini i sudbinama građana.
Upravo to pitanje vodi u naredno poglavlje – pitanje odgovornosti sudija i načela zakonitosti, koje u svakom pravnom poretku mora postojati ne samo formalno, nego i stvarno.
NAPOMENA ZA JAVNOST
Ovaj tekst predstavlja dio dokumenta:
STVARNE REFORME PRAVOSUĐA
USLOV USPOSTAVLJANJA PRAVNE DRŽAVE
INICIJATIVA ZA DONOŠENJE NOVOG ZAKONA O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU BOSNE I HERCEGOVINE
Sistemska kriza povjerenja u pravosuđe Bosne i Hercegovine – pravna i društvena analiza uzroka te prijedlog konkretnih institucionalnih mjera za obnovu zakonitosti, odgovornosti i povjerenja građana u sudove.
U narednim danima javnosti će biti predstavljeni i ostali dijelovi ovog dokumenta.
Prethodno objavljeno:
PRIJEDLOG STVARNE REFORME PRAVOSUĐA – USLOV USPOSTAVLJANJA PRAVNE DRŽAVE
