Sporazum UN-a o zaštiti otvorenog mora stupio je danas na snagu, čime je prvi put uspostavljen međunarodnopravni okvir za održivo korištenje otvorenih mora i zaštitu njihove biološke raznovrsnosti, a do danas ga je ratifikovalo više od 80 zemalja.
Sporazum predviđa mogućnost uspostavljanja zaštićenih morskih područja, obavezu sprovođenja procjena utjecaja na životnu sredinu prije planiranja aktivnosti na otvorenom moru, kao i pravila o pravednom korištenju genetskih resursa mora, što je, između ostalog, važno za razvoj lijekova.
Cilj sporazuma je da doprinese globalnom planu da do 2030. godine 30 posto kopnenih i morskih površina bude pod zaštitom prirode, što su države članice UN dogovorile 2022. godine u Kanadi.
Ideja o pravno obavezujućem sporazumu za zaštitu otvorenog mora pojavila se prije više od 20 godina, a 2003. u okviru UN-a usaglašen je naziv Sporazum o biološkoj raznovrsnosti mora izvan nacionalne jurisdikcije.
Stručnjaci ističu da je otvoreno more izuzetno važan i osjetljiv ekosistem, ali i ključni faktor u regulisanju klime zbog morskih struja i sposobnosti apsorpcije ugljen-dioksida.
Iako su pregovori o sporazumu trajali dvije decenije, njegovo ratifikovanje je u kratkom roku potvrdilo više od 60 država, što je bio uslov za stupanje na snagu, a do danas ga je ratifikovalo više od 80 zemalja.
Stručnjaci upozoravaju da će uspjeh sporazuma zavisiti od konkretnih odluka država potpisnica, njihove saradnje s međunarodnim organizacijama koje regulišu brodarstvo, ribarstvo i dubinsko rudarstvo, kao i od toga u kojoj mjeri će se pravila primjenjivati u praksi.
Otvoreno more obuhvata morske površine udaljene više od 200 nautičkih milja od obale i čini gotovo dvije trećine svjetskih okeana, ali do sada nije postojao općeprihvaćen pravni osnov za uspostavljanje međunarodnih zaštićenih područja na tim prostorima.
