II – PRAVNI OKVIR – ODGOVORNOST SUDIJA I NAČELO ZAKONITOSTI
Pravni sistem Bosne i Hercegovine već poznaje načelo odgovornosti sudija.
Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini predviđaju krivična djela koja se odnose na:
– zloupotrebu službenog položaja,
– nesavjestan rad u službi,
– povredu zakona od strane sudije i drugih nosilaca javnih funkcija.
Sudijska funkcija nije izuzeta iz pravnog poretka.
Naprotiv, ona mora biti primjer njegove primjene.
Načelo zakonitosti podrazumijeva da je svaki nosilac javne funkcije, uključujući i sudiju, vezan zakonom, a ne ličnom procjenom, pritiskom ili interesom. Sudijska nezavisnost ne znači odsustvo odgovornosti, nego upravo suprotno – podrazumijeva odgovornost u okviru zakona i profesionalnih standarda.
Evropski sud za ljudska prava je u presudi Oleksandr Volkov protiv Ukrajine, br. 21722/11, presuda od 9. januara 2013. godine, jasno naglasio da sistem odgovornosti sudija mora biti stvaran i djelotvoran, te da disciplinski mehanizmi moraju biti takvi da osiguravaju povjerenje javnosti u pravosuđe kao jednu od temeljnih institucija vladavine prava.
Sud je u toj presudi posebno istakao da povjerenje građana u sudove zavisi ne samo od formalne nezavisnosti sudija, nego i od postojanja efektivnih mehanizama kontrole zakonitosti njihovog rada.
Slično je potvrđeno i u presudi Baka protiv Mađarske, br. 20261/12, presuda Velikog vijeća od 23. juna 2016. godine, u kojoj je Evropski sud naglasio da organizacija pravosudnog sistema mora biti takva da istovremeno osigurava nezavisnost sudija, ali i odgovornost i transparentnost, jer bez toga ne može postojati povjerenje javnosti u sudove.
Međutim, praksa u Bosni i Hercegovini pokazuje ozbiljan institucionalni paradoks.
S jedne strane, krivični zakoni predviđaju odgovornost sudija za nezakonito postupanje.
S druge strane, institucionalni okvir i praksa disciplinskog sistema stvaraju utisak faktičke nedodirljivosti.
U postojećem sistemu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, članovi tog tijela, kao i nosioci pravosudnih funkcija, uživaju vrlo širok stepen zaštite od odgovornosti za odluke koje donose u vršenju funkcije. Takva zaštita je u teoriji zamišljena kao garancija nezavisnosti, ali u praksi često proizvodi suprotan efekat – odsustvo stvarne odgovornosti.
Kada sistem:
– formalno predviđa krivičnu i disciplinsku odgovornost,
– ali se ta odgovornost gotovo nikada ne primjenjuje,
– a odluke koje proizvode teške posljedice po prava građana ostaju bez stvarnog preispitivanja,
tada se stvara percepcija da postoji institucionalni imunitet za nezakonite ili proizvoljne odluke.
Takva percepcija je izuzetno opasna za pravnu državu.
Jer država u kojoj građani vjeruju da sudije ne mogu odgovarati za očigledno nezakonite odluke postepeno gubi povjerenje u pravo kao sistem, a bez povjerenja u pravo ne može postojati ni stabilno društvo.
Zato pitanje odgovornosti sudija nije pitanje sukoba sa pravosuđem.
To je pitanje opstanka pravne države.
Kada pravni sistem sadrži norme o odgovornosti, ali se one gotovo nikada ne primjenjuju, tada problem više nije u zakonima, nego u institucionalnom modelu koji takvu neodgovornost omogućava.
A upravo taj institucionalni model predstavlja suštinu problema koji se mora otvoreno analizirati.
NAPOMENA ZA JAVNOST
Ovaj tekst predstavlja dio dokumenta:
STVARNE REFORME PRAVOSUĐA
USLOV USPOSTAVLJANJA PRAVNE DRŽAVE
INICIJATIVA ZA DONOŠENJE NOVOG ZAKONA O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU BOSNE I HERCEGOVINE
Sistemska kriza povjerenja u pravosuđe Bosne i Hercegovine – pravna i društvena analiza uzroka te prijedlog konkretnih institucionalnih mjera za obnovu zakonitosti, odgovornosti i povjerenja građana u sudove.
U narednim danima javnosti će biti predstavljeni i ostali dijelovi ovog dokumenta.
NAPOMENA: U priloženoj medijskoj objavi možete pročitati cijeli tekst prijedloga na 18 stranica – link: https://dokumentovano.ba/2026/02/09/boss-dr-sc-mirnes-ajanovic-prijedlog-stvarne-reforme-pravosudja-uslov-uspostavljanja-pravne-drzave/
Prethodno objavljeno:
PRIJEDLOG STVARNE REFORME PRAVOSUĐA – USLOV USPOSTAVLJANJA PRAVNE DRŽAVE
GUBITAK POVJERENJA U PRAVOSUĐE POSTAO JE PROBLEM OPSTANKA PRAVNE DRŽAVE – UVODNA NAPOMENA – ZAŠTO SE OVAJ PRIJEDLOG UPUĆUJE
PRAVNA DRŽAVA BEZ POVJERENJA U PRAVOSUĐE NE MOŽE OPSTATI
